Croatia Project

Reportaza od dharti@http://dhatri.blog.hr

Dvorac Oršic, Muzej seljackih buna, Gornja Stubica

Muzej je osnovan i otvoren za javnost u povodu obiljezavanja 400. godisnjice velike Seljacke bune iz 1573. godine. Smjesten je u baroknom dvorcu obitelji Orsic iz 18. stoljeca. Na mjestu srednjovjekovne utvrde dao ga je sagraditi Krsto Orsic, pripadnik stare hrvatske plemicke obitelji i njegova bogata supruga Josipa, rodena Zichyi.

Dvorac je sagraden 1756. godine, sto je zabiljezeno i na ulaznom portalu dvorca, gdje se ranije nalazio i obiteljski grb. Tlocrt je u obliku slova L, a trece krilo nekada se nastavljalo na stariji kastel. U 19. stoljecu, nakon velikog potresa, dvorcu je dodan klasicisticki trijem s timpanom i dorskim stupovima.

U dvorcu je sacuvana kapela s iluzionistickim freskama, alegorijskim prikazom cetiriju kontinenata i oslikani barokni oltar s prizorima iz zivota svetog Franje Ksaverskoga, koji pripadaju u sam vrh baroknog slikarstva i pripisuju se poznatome majstoru Antonu Lerhingeru.

Posljednji Orsici dvorac su napustili 1924. godine. Neko vrijeme u dvorcu se nalazila osnovna skola, a njime se koristila i seljacka zadruga. Krajem sezdesetih i pocetkom sedamdesetih godina 20. stoljeca dvorac je potpuno obnovljen i u njega je smjesten Muzej seljackih buna. Uokolo dvorca oblikovan je parterni dekorativni vrt, a okolni je prostor pejzazni perivoj s domacim i egzoticnim biljnim vrstama.

Dvorac Orsic

Galantno stoljece i grofovi Orsic

16. i 17. stoljecu

Hrvatski narodni preporod

Etnografska zbirka

Spomenik Seljackoj buni i Matiji Gupcu, Gornja Stubica

Ambroz Matija Gubec (umro 15. veljace 1573.) je bio hrvatski seljak i voda seljacke bune u Hrvatskoj i Sloveniji. Prije bune, Gubec je bio kmet na imanju zloglasnog Franje Tahija. Kad je izbila buna, seljaci su izabrali Gubeca za vodu. U kratkom vremenu bune Gubec se pokazao kao sposoban organizator i nadahnjujuci voda, pa je odmah nakon smrti usao u legendu. Vodio je seljacku vojsku u presudnoj bitki protiv plemica kod Stubickih Toplica 9. veljace 1573. Nakon sto su seljaci porazeni, Gubec je uhvacen i odveden u Zagreb. Smaknut je 15. veljace, a prema legendi je javno mucen na Markovu trgu tako sto je prisiljen da nosi krunu od usijanog zeljeza (kao "seljacki kralj"), a zatim je rascetvoren.

Kazu da je Matija Gubec do danasnjeg vremena ostao najveci narodni junak Hrvata. Posebno je slavljen zbog ideoloskih razloga za vrijeme komunizma, pa je tada podignut i njegov spomenik u Gornjoj Stubici, ciji je autor Antun Augustincic.

Reportaza od dharti@http://dhatri.blog.hr

Popularan krapinski pracovjek ili "dedek Kajbumščak", znanstveno poznat kao Homo sapiens neanderthalensis, otkriven je 1899. godine kada su zapocela geoloska i paleontoloska istrazivanja na Husnjakovom brdu u Krapini.

Iskapanja su trajala sest godina pod nadzorom profesora Dragutina Gorjanovica-Krambergera, poznatog hrvatskog geologa, paleontologa i paleoantropologa.

Poluspilja u Krapini ubrzo se uvrstila u znanstvene lokalitete svijeta kao bogatofosilno nalaziste na kojem je prikupljena najbrojnija i najbogatija zbirka neandertalskog covjeka. U naslagama spilje, visine oko osam metara, nadeno je oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju, koje pripadaju fosilnim ostacima vise desetaka individua razlicitog spola i zivotne dobi od 2 do 40 godina. Nadeni su i brojni fosilni ostaci spiljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena, toplodobnog nosoroga, divljeg goveda i mnogih drugih zivotinja. Starost lokaliteta odgovara vremenu od prije 130 000 godina.

Poluspilja Husnjakovo u Krapini, gdje je Dr. Dragutin Gorjanovic Kramberger otkrio krapinskog pracovjeka

http://www.krapina.com/neandertals/nal11.htm

Muzej krapinskog pracovjeka

Kostur medvjeda

U sumi

Reportaza od dharti@http://dhatri.blog.hr

Legenda o Cehu, Lehu, Mehu i sestri Vilini

 U doba rimske vladavine, u Hrvatskoj je zivjelo slavensko pleme, a njihov knez se zvao Hrvat. Centar knezevine bio je grad Krapina. Kneza naslijede sinovi Ceh, Leh i Meh i kci Vilina. Da bi se oslobodili rimske vladavine braca pocnu pripremati ustanak. Njihove borbene planove izdala je sestra Vilina rimskom vojskovodi s kojim je tajno ljubovala. Braca ga pogube, a sestra pobjegne u spilju nedaleko od Krapine. Tamo su svoju imenjakinju prihvatile vile, a Vilina kod njih rodi dijete. Kad su braca bila u lovu, ugledali su je ispred spilje i za kaznu, zbog izdaje, uzidali je u kulu grada. Dijete je ostalo samo u spilji u koju je utrcao divlji vo. Dignuo je dijete rogovima i pojurio podzemnim putovima, te ga izbacio na drugoj strani. Tu ga je nasao neki putnik i sahranio ga, a to se mjesto od onog vremena naziva Lepoglava, po lijepoj glavi djeteta. Rimljani odlucise osvetiti ubojstvo svog vojskovode i pokoriti pobunjeni narod. Braca se nisu mogla suprostaviti nadmocnoj vojnoj sili pa su napustili ovaj kraj i otisli su na sjever gdje su osnovali tri drzave: Ceh Cesku, Leh Poljsku i Meh Rusiju.

Kao spomen na popularnu legendu, krapinski su keramicari izradili trodjelnu posudu- tri spojena vrcica- koja simbolizira jedinstvo svih Slavena. Iz takvih je posuda gost bio pocascen vinom kad je prvi put dosao u kucu.

U sacuvanim pisanim dokumentima utvrdeni grad Krapina prvi se put spominje 1193.godine. Zupanija Krapinska (Comitatus crappinensis) spominje se vec u povelji Herceg Bele 1222.g. gdje se imenuje Petar, knez iz Krapine glavom hrvatske plemenske zupe. Tri godine kasnije u Krapini stoluje hrvatsko-ugarski kralj Bela IV Arpadovic i vodi razgovore, s biskupima splitskim i krbavskim, o juznim granicama Hrvatske. U vrijeme najtezih turskih navala na Hrvatsku, u krapinskoj je utvrdi, danas Stari grad, odrzano pet hrvatskih Sabora.

Stari grad

Krapina je kroz povijest cesto mijenjala svoje vlasnike. Najstariji bijahu hrvatski i ugarski kraljevi, a znacajni gospodari, koji su vlasnistvo nad Krapinom stjecali kupnjom, zenidbama ili darivanjem, bili su knezevi Celjski, obitelji Keglevic i Draskovic, a posljednji gospodari grada bile su obitelji Lichtenberg i Ottenfels. Arheoloskim iskapanjima na prostoru Staroga grada, koja su zapocela tijekom 1994., otkriveni su brojni pokretni nalazi koji dokazuju postojanje naselja i kulture broncanog doba ( prije oko 3500 godina). Otkrivanjem tlocrta sakralnog objekta dvorske kapele Sv. Trojstva, o kojoj se zna iz dokumenata iz 1225. dokazuje se da je Krapina kraljevski grad.

Reportaza od Ninon@http://ninon.blog.hr

Original post: http://ninon.blog.hr/arhiva-2006-05.html#1621015262

Trakošcan je maleno mjestašce skoro blizu Slovenske granice; jednom kad tamo stignete, cini vam se kao da vidite i njegov pocetak i kraj. Ali ta ljepota... cini ga velicanstvenim!

U samom središtu mjesta nalazi se Dvorac Trakošcan koji se ponosno uzdignuo na tamošnje brdašce. Njegova povijest je duga i zanimljiva i preporucam vam da je pročitate ovdje. A meni najzanimljiviji dio povijesti je "dodjela vlastelinstva kralja Maximilijana Jurju Draškovicu (1525-1587), najprije osobno, a potom na nasljedno uživanje. Tako je konačno 1584. Trakošcan stekla obitelj Draškovic." Taj dio mi je zanimljiv jer Draškovici uvode velike promjene u izgled dvorca te ga obogaćuju i svojim portretima koji i dan danas tamo vise i stvaraju osjecaj realnosti i zanimljivosti.

Trakošcan je idealno mjesto za jednodnevni izlet. Ručati možete u tamošnjem hotelskom restoranu koji nudi izvrsnu kuhinju. Cijene su pristupacne, a ako možete izdvojiti nešto više novaca, moci cete uživati u slasnim domacim specijalitetima. Nakon rucka preporucam kavu na "plutajucem kaficu" (ukoliko nemate morsku bolest) jer on uistinu pluta na jezeru! Ukoliko ste pak jako hrabri, na raspolaganju su vam i pedaline pa kavu možete ispijati i ploveci po jezeru. Zatim prošetajte šetnicama i mostićima oko jezera i uživajte u nedirnutoj prirodi, a za kraj posjetite suvenirnicu na dnu brda ispod dvorca i poklonite sebi sitnicu koja ce vas prisjecati na ovo malo veliko mjesto.

da, Trakoščan je doista divan, i važno je to što je očuvan, za razliku od mnogih drugih zagorskih dvoraca, u nekima su npr. poslije 2. rata uzgajali piliće

Posetićemo kada krenemo za SLO :)

puno lipo, ovo sa plutajucom kavicom mi zvuci super! :o)

@xvii - smijem li jos prokopati po tvom blogu i uzeti par tvojih postova? Ajd molim te javi :)

zasto je ovo na dvije adrese?

Reportaza od Ninon@http://ninon.blog.hr

Original post mozete naci na: http://ninon.blog.hr/arhiva-2006-04.html#1620944056

Mjesto: Crikvenica

Kategorija: Obilazak

Preporuceno: svima :)

dobra ideja za blog

Reportaza od dhatri@http://dhatri.blog.hr

Original post: Materijal poslan emailom

Mjesto: Cavtat

Kategorija: obilazak

Preporuceno: svima

od moje zadnje vižite ovom blogu, ovdje se pojavilo puno lipih slika. iako sam bila u ova mista/gradove (zadar mi je i rodni grad), sad čovik ne zna di bi prije iša. cavtat, dubrovnik, zadar, zadarski otoci oli u splitu u vapor pa put fora (hvara). :o) a slavonci? ličani? e, mogli ste i vi koju sliku učinit :o)

@xvii, evo polako stize materijal, nadam se da ce biti reportaza od blogera i iz drugih mjesta uskoro :)

Reportaza od Ninon@http://ninon.blog.hr

Original post: http://ninon.blog.hr/arhiva-2006-04.html#1620987806

Povijest Grada Dubrovnika počinje negdje u VII stoljeću, kada je na pustoj hridi, zapravo otočiću, osnovano naselje. Osnovali su ga, bježeći pred Slavenima i Avarima, izbjeglice iz gradića Epidauruma, koji se nalazio na području današnjeg Cavtata. I danas se vide ostaci Epidauruma pod morem. Nazvali su ga Laus, što na grčkom znači hrid. Hrid, odvojena morskim prolazom, davala im je kakvu takvu sigurnost i mogućnost lakše obrane. Kasnije je nasuprot Lausu niknulo i naselje na obali, u dubravi, (šuma, pretežno od duba, malog hrasta) pa je zato dobilo ime Dubrovnik. Današnji Stradun, centralna ulica, bivši je morski prolaz!

Dubrovačke zidine glavno su obilježje ovog Grada; pogled koji oduzima dah i značajna povijesna vrijednost. Posjetiti zidine danas je još zanimljivije jer posjetitelji mogu obilaziti zidine uz višejezično vodstvo putem memorirane zvučne reprodukcije zanimljivosti i povijesti lokacija pored kojih se prolazi.
Dubrovačke ljetne igre - festival drame, folklora i glazbe, star je skoro šest desetljeća. Održava se svake godine od 10.07. do 25.08. na trgovima, parkovima, tvrđavama i otocima... Okosnica Igara su neizostavni dubrovčani Marin "Vidra" Držić i konte Ivo Vojnović, ali tu su i Goldoni, Krleža, stari Grci... Ako ste u Dubrovniku za vrijeme Igara, svakako posjetite neku predstavu ili koncert.
Dubrovačka apoteka prva je na Balkanu i druga apoteka u Europi! Spomenik velike vrijednosti, očuvanog namještaja i apotekarskog posuđa i pribora, svakako vrijedan obilaska.
Otok Lokrum udaljen je tek nekoliko minuta brodom od stare dubrovačke luke. Vidljiv je na skoro svim slikama i razglednicama Dubrovnika, a danas je vrijedna oaza zelenila i mira. Ljepotu, raznolikost i mirise raslinja Mediterana doživjet ćete na Lokrumu!
Knežev dvor - centar vlasti Dubrovačke republike, otvoren je za posjetitelje, a ujedno i jedna od važnih lokacija odvijanja Dubrovačkih ljetnih igara. Zvuk solista, tria, kvarteta ili orkestra u kamenoj čipki Dvora ima jedan poseban ugođaj. Dvor je prisutan i u današnjem životu Grada.
Folklorni ansambl Linđo osnovan prije više od 40 godina. Raznovrstan program pjesama i plesova u nošnjama iz svih krajeva Hrvatske, dovoljan su razlog da poklonite sebi jednu večer uz folklor. Nagrada vam je razigrana mladost, amateri koji vam nude sebe, koji kroz ples i pjesmu bez interesa pokazuju ljubav prema našim običajima. Dugotrajni pljesak kojim ih publika nagrađuje, pokazatelj je da uvijek iznova mogu "zapaliti" publiku!
Pomorski muzej i Akvarij još su jedno obilježje ovog pomorskog Grada. Odvojite malo svog vremena i pogledajte zanimljivu dubrovačku povijest kroz veliku zbirku maketa brodova, kipova, slika i skulptura. Obilazak Akvarija u tihoj kamenoj utrobi tvrđave Sveti Ivan, događaj je koji se pamti!

GDJE JESTI?
Pizzeria Mea Culpa svakim danom opravdava svoj status jedne od najboljih pizzeria u Dubrovniku i ako vam pola sata ili duže čekanje na mjesto nije teško, onda ćete imati zašto lizati prste.
Pizzeria Tabasco još je jedna vrhunska pizzeria i dobar izbor za ručak ili večeru.
Lokanda Peskarija nudi najbolju pučku morsku kuhinju u Dubrovniku! Lignje na žaru, rižot od morskih plodova, specijalitet - crni rižot od sipe! Uz samo more, u staroj ribarnici na Peskariji!
Gradska kavana - preuređeni prostor dubrovačke gradske kavane svakako vrijedi pogledati!

Ali svaki vaš izbor je onaj pravi! I što je još važno za napomenuti jer nam je na kraju to nekako i najbitnije, sve cijene ulaznica i hrane (ovih navedenih mjesta) su zaista pristupačne!

Reportaza od dhatri@http://dhatri.blog.hr

Original post: Materijal poslan emailom

Mjesto: Otok Ugljan

Kategorija: mjesto Kukljica

Preporuceno: svima

BIVŠI KOMUNISTI RASULI SU SE PO TOBOŽE HRVATSKIM STRANKAMA I OPET JE NJIMA DOBRO



Na pitanje – gdje je hrvatsko gospodarstvo, jednostavno se može odgovoriti – NEMA GA! To svatko može zaključiti bez imalo političkog znanja. Sada je na redu i pitanje – tko u ovoj zemlji uopće i radi? A kako nebi postavljao ovakva pitanja kad moram započeti s time gdje smo bili prije 20 godina, kada smo se odlučili za izlazak iz komunizma, tj. za novu demokraciju. Jednom riječju kazano „za čiste račune“, kojih ni nakon svih tih godina – ni danas nema. Ide vrijeme, a sve lošije se živi. Očito da nikoga nije briga za javno bavljenje hrvatskim gospodarskim problemima. Bivši komunisti „stari glodari“, opet su se ugurali u državnu upravu i njima je dobro.



Nikada nisu odgovarali za svoje laži, prevare i grijehe,…, nego opet se njih pita. No, narod je opet završio u „vrelom loncu“. Kuha se u mukama… Ovo pitanje, je u smislu – „gdje je hrvatsko gospodarstvo“? Novo-stari okupatori imaju svoju matematiku, narod mora jesti i trošiti. Trgovina i šverc cvate, pa čak i proračun se od toga puni. Ministar financija Ivan Šuker (HDZ) zadovoljno trlja ruke. Kada nastane rupa u proračunu, politička elita digne novi inozemni kredit. Katastrofalno smo pred kolapsom, ali to nikoga očito nije briga. Živi se od danas do sutra. I dalje postoji prikriveni boljševističko - komunistički - socijalizam, nauka, koja živi u dušama brojnih Hrvata. Pitam se: gdje to još ima?!



Tuđman i Mesić bili su generali u dvije različite države, i to propale države. Vrlo je važno reći da ti bivši komunisti i danas su u našem društvu pravi paraziti. U rizičnom sistemu vlada bezakonje i malodušnost. Zaboravlja se, kako su mnogi Hrvati završavali po komunističkim robijašnicama, bili premlaćivani i završetkom drugog svjetskog rata 1944. – 1945. godine masovno poubijani. U Bjelovaru koji su bili najveće komunjare sad došli su na vlast. Stjepan Grula (HSS) bio je komitetlija, Zlatko Barila, predsjednik Zajednica općina Bjelovar, Miroslav Čačija (HSS) dogurao je čak do dva mandata u Saboru RH i dva mandata kao župan Bjelovarsko-bilogorske županije.



Sve je to sramota i lice naroda. Ima brojnih takvih primjera. Nije ni čudno što u Bjelovaru u zadnje vrijeme se dižu komunistički spomenici i obnavljaju komunistička groblja i spomenici.

Nastavili smo tamo gdje su „oni“ htjeli, a ne gdje su htjeli čisti Hrvati. Osobito, tu se upliće priča sa Stjepanom Mesićem, koji je uspio vratiti nam u zadnjih deset godina svu tu paklenu simboliku. Stjepan Mesić glavni je ostao borac protiv Hrvata, a bio je hrvatski predsjednik sa dva mandata. U tome svemu više nema smisla. Ovo je zemlja opljačkana i prodana i opustošena…



U Bjelovaru, 21.06.2010.



BRANKO STOJKOVIĆ

HRVATSKI POKRET ŠTIT

brankostojkovic152@yahoo.com

095/814-82-90, 091/797-65-56



http://istinazanarod.blog.hr

http://mesomeso.blog.hr

http://bjelovarskiklan.blog.hr

http://dandomovinskezahvalnosti.blog.hr

http://stoppredsjednickiizbori.blog.hr

Reportaza od dhatri@http://dhatri.blog.hr

Original post: Materijal poslan emailom

Mjesto: Otok Pasman

Kategorija: mjesto Dobropoljana

Preporuceno: svima

Reportaza od NN@http://nevenera.blog.hr

Original post: Nije nigdje drugo objavljen, materijal poslan emailom

Mjesto: Zadar

Kategorija: Znamenitosti

Preporuceno: svima :)

Trg 5 bunara, Zadar

Trg 5 bunara, Zadar

Forum, Zadar

Forum, Zadar

Kapetanova kula, Zadar